Nakon velike obnove dvorca u 19. stoljeću, kao najuređeniji i najudobniji njegov dio, služio je vlasnicima za stanovanje. Namješten je najvećim dijelom inventarom druge polovine 19. stoljeća, te vrijednim pećima. Iznad vrata nalaze se raskošno rezbareni grbovi obitelji s kojima su Draškovići vezali ženidbom.

Blagovaonica

Blagovaonica je opremljena neostilskim namještajem izrađenim šezdesetih godina 19. stoljeća, po strogo definiranoj narudžbi vlasnika čiji se grbovi nalaze na namještaju. Namještaj čine: veliki ugrađeni ormar, kutne vitrine, stolice presvučene kožom, te stolić-umivaonik. Izložen je dio sačuvanog porculanskog posuđa iz 18. i 19. stoljeća. Hrana se dopremala iz pomoćne prostorije čija su vrata uklopljena u zidnu oplatu, a pripremala se u dvorskoj kuhinji smještenoj dvije etaže niže.

Mali salon

Mali salon smješten je do blagovaonice, na južnom, izbočenom glavnom dijelu zgrade. Uređen ja kao salon za opuštanje i razonodu poslije obroka. Jedini je prostor u dvorcu u kojem se smjelo pušiti. Slikane zidne dekoracije prikazuju idilu ladanjskog života 18. stoljeća, nastale su po uzoru tadašnjih francuskih goblena. Namještaj je neobaroknih karakteristika, čiji dio je i kockarski stolić. Tu se nalazi i mangal, posuda za grijanje orijentalnog porijekla.

Povijest Trakošćana

Dvije prostorije u kojima se nalazi ukratko predstavljena povijest obitelji Drašković i dvorca Trakošćana nisu, kao većina soba, ambijentalno uređene. Težište je stavljeno na panoe s prikazom povijesnih dokumenata (darovnice, grbovnice) te kratkim opisom povijesti vlastelinstva i najznačajnijih članova obitelji. Od izvorne muzejske građe, ovdje izložene četiri povijesne zastave iz ostavštine Draškovića te portreti časnika generala Josipa Kazimira Draškovića.

Draškovići i fotografija

U ovoj prostoriji izloženi su fotografski radovi dvojice članova obitelji Drašković, Juraja VI. i njegovog nećaka Karla Draškovića koje možemo smatrati pionirima fotografije u Hrvatskoj. Juraj VI. Drašković prvi je poznati foto-amater u Hrvatskoj. Najčešće su mu teme portreti pojedinaca te skupni portreti članova obitelji i prijatelja. Godine 1865. izradio je i za sada prvi poznati akt u hrvatskoj fotografiji  ̶  Jurimirsku frajlu. Karlo Drašković se smatra jednim od začetnika umjetničke fotografije u Hrvatskoj i najznačajnijim hrvatskim fotoamaterom 19. stoljeća. Postigao je vrhunsku likovnu i tehničku vrsnoću fotografije pa je primljen u članstvo jednog od najelitnijih europskih fotoklubova, Wiener Camera Cluba. Fotografirao je krajolike, seljake, narodne nošnje, arhitekturu. Iz njegovog brojnog opusa treba istaknuti snimke zaustavljenog pokreta (Skok Stjepana Erdödyja, Skok u vodu L. Odeschalchija).

Spavaonica

Spavaća soba vlasnika dvorca namještena je u jedinstvenom neobaroknom stilu. U spavaonici se posebno ističe kasetirani strop te bijela kaljeva peć izrađena u obliku kule. Zanimljivo je da je ova peć gotovo potpuno vjerna kopija peći iz burga Füssen na Lechu u Njemačkoj iz 1514. godine.

Predsoblje spavaonice

Predsoblje se stilom i funkcionalnošću nadovezuje na spavaću sobu. Ovdje su smještena dva velika garderobna ormara, ormarić i stojeće ogledalo s grbom obitelji. Na zidu se nalazi portret carice Marije Terezije, jedne od najmoćnijih i najznačajnijih žena u europskoj povijesti.

Mala knjižnica

Mali salon za čitanje opremljen je pokućstvom, zidnom dekoracijom i otvorenim kaminom u neogotičkom stilu. Sačuvane originalne plišane tapete iz vremena prethodne obnove dvorca, koloristički su usklađene s ostalom draperijom te jasno dočaravaju salonski ugođaj druge polovine 19. stoljeća. Namještaj izrazitih neogotičkih oblika čine: veliki ormar koji je služio za smještaj knjiga, trosjed, stolice i naslonjači.

Soba za molitvu

U rekonstruiranoj dvorskoj obiteljskoj kapeli danas se nalazi dio sakralne građe iz ostavštine obitelji Drašković. Na mjestu oltara koji nije sačuvan, prezentirana je pozlaćena pokaznica ukrašena dragim kamenjem te dva kaleža također iz 18. stoljeća. Na zidovima se nalaze slike sakralne tematike od kojih središnje mjesto zauzima Pieta, rad nepoznatog slikara iz 18 stoljeća. Pored slika, ovdje se nalazi barokni sakristijski ormar s bogato rezbarenim ukladama. Posebno mjesto zauzima dobro sačuvana i bogato ilustrirana i uvezena Biblija iz 1747. godine.

Glazbeni salon

Glazbeni salon je  uređen raskošnije od ostalih prostorija zato što se u njemu najčešće boravilo. Namješten je pokućstvom u neobaroknom stilu i bogato ukrašen obojenom rezbarijom i pozlatom. Kaljeva peć, izrađena u stilu rokokoa, potječe iz 18. stoljeća i najstarija je u dvorcu. Na zidovima salona izloženi su portreti koje je naslikala Julijana Drašković, rođ. Erdödy. U salonu se  muziciralo na ranom obliku klaviru s drvenom konstrukcijom, izrađenom između 1833. i 1837. godine u radionici Conrada Grafa, u to doba jednog od najpoznatijeg bečkog graditelja klavira.

Julijanina soba

Julijanina soba rekonstrukcija je slikarskog ateljea grofice Julijane Drašković rođ. Erdödy (1847.  ̶ 1901.). Iako nije ostvarila veliki opus, Julijana je označila početak našeg münchenskog akademskog realizma. Rođena je 1847. godine u Bratislavi, u grani obitelji Erdödy koja je imala  posjede u Bratislavi i Novom Marofu. Sve što ju je okruživalo u radu i svakidašnjem životu za boravka u Trakošćanu, nalazi se još uvijek u atelijeru sa slikarskim stalkom, stolićem za boje i palete, klavirom i slikama. Ovdje se nalazi i znatan dio njezinog opusa, a svakako valja istaknuti portrete žena u narodnim nošnjama iz okolice Trakošćana, portret supruga Ivana IX., te autoportret uz glasovir. Pored njezinih slika u kutu atelijera, nalaze se i portreti Julijane Drašković te njene sestre Valerie Erdödy koje je 1870-ih naslikao Johann Till. Elementi kao što su prozorske zavjese, sag i mangal prostoru daju orijentalni duh, vrlo popularan u drugoj polovini 19. stoljeća. Zanimljiva neogotička peć zagrijavala se uz pomoć toplog zraka koji je strujao iz ložišta donje prostorije.