Plemstvo, odnosno velikaši stoljećima su se bavili lovom radi zabave ili prakticiranja upotrebe oružja. Za njih je lov bio značajan dio života, omogućavao je međusobno upoznavanje, zbližavanje i suradnju istorodne skupine ljudi. Plemićima je lov za kojeg su s vremenom shvatili da je također i vrlo važna privredna grana na neki način bio simbol njihove moći i snage.
Bogatu lovačku tradiciju tako ima i velikaška obitelji Drašković, a o njoj nam danas svjedoči trakošćanska zbirka lovstva. Zbirka broji preko stotinjak predmeta. Veći dio uglavnom pripada visokoj divljači koja je bila najinteresantnija za lov (rogovi srndaća, rogovi jelena, rogovi jelena lopatar, trofej jelena lopatara), dok manji dio otpada na trofeje tetrijeba, divlje svinje, jastreba. Posebno mjesto u zbirci imaju dva trofeja bjeloglavog supa, danas zaštićene životinjske vrste.
Trofeji datiraju iz razdoblja kraja 19., te početka 20. stoljeća. Na nekima su osim godine lova zabilježeni i podaci o lovištu te ime lovca. Najzastupljenija su domaća lovišta: Novi Marof, Škrnik, Trakošćan, Ježovec, Čemernica, Macelj, Klenovnik, Orahovica, Slavonija,… Nalazimo također mađarska (Kosztrina, Szilvas, Koztmiklos, Sellye), kao i austrijska lovišta (Freistritz Wald, Johnsbach). Imena lovaca koja se spominju su ona Ivana Draškovića, Ivana Draškovića mlađeg i Dragutina Draškovića.
Činjenica je da je svako uglednije plemstvo imalo kako svoje trofeje, tako i lovačke sobe. U Trakošćanu također postoji lovačka dvorana. Smještena je u istočnoj kuli dvorca, a njoj je uobičajeno boravilo muško društvo nakon povratka iz lova. Cijela je prostorija uređena u lovačkom duhu, počevši od zeleno tapeciranog namještaja, kaljeve peći ukrašene lovačkim motivima pa sve do zidova koji su u lovačkom duhu ukrašeni trofejima iz fundusa zbirke lovstva. Dio trofeja iz zbirke također je izložen i na vanjskim zidovima trijema, kao i u unutrašnjem dvorištu. Oko osamdesetak predmeta, odnosno veći dio zbirke, je na taj način trajno prezentiran u sklopu stalnog postava. Ostatak zbirke pohranjen je i čuva se u muzejskom spremištu.
Zbirka lovstva brojčano čini manji, ali ipak nezaobilazni dio fundusa muzeja. Njezina je važnost i vrijednost u činjenici da ona svojom strukturom upotpunjuje profil muzeja kao kulturno-povijesne ustanove koja prezentira način života visokog hrvatskog plemstva. Zbirka lovstva tako upotpunjuje tumačenje plemićkog stila života te istodobno obogaćuje cjelokupan prezentacijski sadržaj muzeja, a samu prezentaciju čini atraktivnom, izvornom i cjelovitom.